Održiva putovanja: deset savjeta za godišnji odmor

Održivo putovanje ne odnosi se samo na ekološke aspekte: turizam ima i društvene, kulturne i ekološke učinke na lokalno stanovništvo, i na posljetku na nas putnike. Kako može uspjeti da naš odmor bude što prihvatljiviji za okoliš, čovjeka i životinje?

1. Izbjegavati letove

Održiv godišnji odmor počinje već s odlaskom: 75 posto turističkih emisija CO₂ otpada samo na transport. Jedan jedini let može već proizvesti više štetnih stakleničkih plinova nego što se inače proizvodi tijekom cijele godine. Općenito vrijedi: što je sporiji način putovanja, to je manje štetno za okoliš. „Terran“ je nova krilatica koja se treba etablirati za putovanja bez zrakoplova. Do mnogih se destinacija može doći i (noćnim) vlakom, autobusom ili biciklom. A ako netko do svoje destinacije za odmor želi doći samo zrakom, najbolje je rezervirati kompenzaciju CO₂ u isto vrijeme kad i kartu. Ova mjera je doduše kontroverzna među stručnjakinjama i stručnjacima, ali je u svakom slučaju bolje nego ništa.

2. Duže ostati na odredištu

Što je put duži, to bismo duže trebali ostati na destinaciji. Umjesto da više puta u godini otputujemo po nekoliko dana ili samo jedan vikend, radije planirajte duži put u komadu. To ne samo da je ekološkije, već ćete se i više odmoriti. Jer jet lag i dugo putovanje vrlo su naporni za tijelo. Glavno pravilo fonda World Wide Fund for Nature (WWF) glasi: za putovanje s više od 700 km odmor bi trebao trajati najmanje osam dana, a za više od 2000 kilometara čak 15 dana.

3. Pronađite odredišta daleko od žarišnih točaka

Ako odlazite na odredišta daleko od masovnog turizma, bit ćete u većini slučajeva pozitivno iznenađeni. To može biti pregledan mali grad u blizini vrlo posjećene milijunske metropole ili zemlja koja još uvijek zaslužuje reputaciju tajnog mjesta. Ako Vas pak nešto vuče prema turističkim destinacijama, odabrat ćete radije razdoblje izvan sezone. To će prije svega rasteretiti domaće stanovništvo i često i vlastiti novčanik.

4. Rezervirajte održiv smještaj

Ekološki osviješteni turisti svoj smještaj ne odabiru samo prema cijeni i opremi, već i prema tome koliko je on prihvatljiv za okoliš i čovjeka. Pritom pomažu sljedeća pitanja: koliko je velik smještaj i kako se dolazi do njega? Tko ga vodi? Kakav je odnos ponude kreveta i broja stanovnika? Mali privatni hoteli, poljoprivredna imanja i kampovi (najbolje još s biocertifikatom) savjesnije i štedljivije postupaju s resursima te osiguravaju lokalno stvaranje vrijednosti za razliku od međunarodnih all inclusive hotelskih lanaca.

5. Pametno i jednostavno pakiranje kovčega

Zvuči kao mala stvar, ali je važno: kod održivih putovanja neizostavno je ekološko pakiranje kovčega. U mnogim zemljama ne postoji infrastruktura za zbrinjavanje opasnog otpada. Baterije i slične problematične tvari trebali biste stoga ostaviti kod kuće ili ponovno uzeti sa sobom. Ono što pak smije u prtljagu: prirodna kozmetika koja ne opterećuje otpadne vode, krema za sunce koja ne ugrožava koraljne grebene i bocu za piće za ponovno punjenje (ako putujete u zemlju sa sigurnom opskrbom pitkom vodom iz slavine). Ne zaboravite: što je kovčeg teži, to više CO₂ nastaje na putu na odmor.

6. Uzorno postupanje kao kod kuće

Želite si na odmoru nešto priuštiti i ne odreći se ničega - koliko je shvatljiv taj stav, toliko nije ekološki. „Think global, act local“ ne vrijedi samo kod kuće, već i na dalekim odredištima. Na odmoru to znači: na švedskom stolu uzmite samo onoliko koliko možete pojesti, izbjegavajte otpad, ne rasipajte prekomjerno vodu, štedite struju, vozite se sredstvima javnog prometa, kupujte u malim trgovinama umjesto u međunarodnim lancima, umjesto suvenira „made in China“ kupujte radije ručno izrađene suvenire proizvedene u dotičnoj zemlji, jedite u domaćim restoranima i naručujte sezonska jela tipična za pojedinu zemlju. Tako ćete pomoći ne samo okolišu, već i lokalnom gospodarstvu.

7. Dobra priprema za putovanje

Održivo putovanje nije prihvatljivo samo za okoliš, već i za lokalno stanovništvo. Ako se informirate o društvenim konvencijama i posebnostima i uz to naučite nekoliko riječi ili rečenica na jeziku zemlje, to je dobar početak. Dobra priprema za odmor je međutim mnogo više od toga, kao što navodi Maria Kapeller u svojoj knjizi „Lovely Planet. Putovati sa srcem i sačuvati svijet“ (Kremayr & Scheriau, 2022.): „O čemu izvještavaju kvalitetni mediji o stanjima i događanjima u zemlji? Što pišu lokalni mediji? Kako se izjašnjavaju organizacije za ljudska prava i ostale nevladine organizacije?“ Tako si možete stvoriti cjelokupni dojam o svom odredištu, savjetuje novinarka i osnivačica online časopisa za putovanja www.kofferpacken.at.

8. Ophođenje s poštovanjem prema drugim kulturama i ljudima

Uvažavanje drugih ljudi može se izraziti ma mnogo načina: kroz primjerenu napojnicu, poklonjenu autobusnu kartu ili zamoliti za dozvolu prije nego što se fotografiraju nepoznati ljudi. Kao turist biste trebali pokušati postupati prema posjećenim mjestima i ljudima kao da i samo tamo živite. I zahvalnost je kod održivog putovanja vrlo važna, kao što naglašava Maria Kapeller: „Ako u svakodnevnom životu vježbate zahvalnost, taj stav ćete i više imati na putovanjima. Ona se može vježbati i na putu. Ili na način da se vodi dnevnik putovanja, da se s rukom pisanom karticom zahvalite hotelskom osoblju ili da se renđerici za njen rad u nacionalnom parku poklone zahvalne riječi.“

9. Usporite odmor i svakodnevicu kod kuće

Posebno su odmori u gradovima ispunjeni stresom i zahtijevaju to do listu: još jedna znamenitost, označiti još jedan must see kao posjećen kako bi se odmor zaista isplatio. Pritom se često radi o potpuno drugačijim scenarijima u kojima možemo dobiti osjećaj za neku zemlju, grad. Kako bi bilo da poslijepodne provedemo sjedeći u uličnom kafiću i pustimo da na nas djeluje život koji juri uz nas? Ili istražiti neki grad pješice i tako prikupiti posebne, autentične dojmove?

Održiv godišnji odmor ima mnogo toga zajedničkog s našim životom kod kuće, na što ukazuje Maria Kapeller: „Odmor je, kako se čini, osnovno pravo koje nas oslobađa od tereta radnog života, onoga što moramo činiti, kako moramo funkcionirati, što moramo postići.“ A oni koji si u svakodnevici rade pauze, neće imati tako velik pritisak da se moraju isprazniti na što savršenijem odmoru. Prakticiranje joge, meditiranje, sviranje instrumenta ili (za one koji si mogu priuštiti) kraće radno vrijeme – rasterećujuće pauze važne su za kvalitetu života.

10. Promijeniti svoj koncept odmora

Mnogo putovati i konzumirati u našem su društvu povezani s prestižem i obrnuto, manje konzumiranja i mobilnosti često se poistovjećuju s odricanjem. To je prema Mariji Kapeller problematično: „Naš životni stil koji trenutno njegujemo prisiljava nas na odricanja na mnogo elementarnijoj razini: odustajemo od svog prava na dovoljno vremena i manje stresa, čisti zrak, netaknuti okoliš ili budućnost prikladnoj za naše unuke.“ Ona poziva na veću opuštenost, usporavanje i postizanje emocionalnog bogatstva.

Kapeller ne želi da njena knjiga „Lovely Planet“ bude shvaćena kao pokušaj da se kod putnika izazove grižnja savjesti. Ona više poziva na to da kritički preispitaju sebe i svoj odmor: „Što tražite na putovanjima i što zaista nalazite? Tko zaista profitira od naših odmora? Koliko svijet još može podnijeti od turizma na način kako se danas prakticira? I kako ćemo pronaći način da s lokalnim ljudima i prirodom komuniciramo na istoj razini?“ Važna pitanja koja bi si trebao postaviti svatko komu je važno održivo putovanje.