Meditacija: istraživači vjeruju da ima ovo iznenađujuće djelovanje

Brojna su istraživanja o učincima meditacije. Peter Sedlmeier, profesor metodologije istraživanja i evaluacije na Institutu za psihologiju Tehnološkog sveučilišta u Chemnitzu, bavio se različitim rezultatima istraživanja u svojoj knjizi "Moć meditacije". Ovo su njegovi glavni nalazi:

Različite vrste meditacije i njihovo djelovanje

Postoje različite vrste meditacije. Neke su dobre za početnike, kao što je meditacija u hodu. Drugi oblici prikladniji su za napredne korisnike.

• Bodyscan (meditacija usmjerena na tijelo)
• Meditacija u hodu
• Mantra meditacija
• Emocionalna meditacija (npr. meditacija "ljubaznosti")
• Vođena meditacija
• Vipassana meditacija (meditacija svjesnosti)
• Osho meditacija (dinamička meditacija)

Ovisno o vrsti meditacije, fokus, a time i učinak meditacije, također može izgledati drugačije.

Pozitivni učinci meditacije

Želite osjećati više sreće i spokoja? Prakticiranje meditacije zapravo ima ove iznenađujuće učinke:

1. Pozitivan učinak na socijalne odnose

Prof. Sedlmeier u svojoj knjizi objašnjava koliko su zapravo veliki pojedinačni učinci meditacije. Svatko tko je očekivao da će fokus ili svjesnost biti najvažniji među učincima, morat će naučiti da to nije tako. Zanimljivo je da meditacija prvenstveno utječe na kvalitetu naših društvenih odnosa. Takozvana kvaliteta odnosa posebno se potiče oblicima meditacije kao što je meditacija "ljubaznosti".

2. Smanjenje privremenih strahova

Prema prof. Sedlmeieru, meditacija je posebno pogodna za "eliminiranje negativnog". Ne čudi stoga da se strahovi koji se između njih javljaju mogu smanjiti uz pomoć meditacije.

Napomena: ako se nosite s anksioznošću ili drugim mentalnim problemima, svakako potražite stručnu pomoć. Ovdje ćete pronaći informacije o kontakt točkama. Možete se obratiti i savjetovalištu telefonskim putem. Meditacija može djelovati kao popratna terapijska mjera, ali ne može zamijeniti psihoterapiju.

3. Smanjenje negativnih osjećaja

Redovite meditacije mogu smanjiti pojavu negativnih emocija kao što su: ljutnja, strah, zavist i ljubomora. S vremenom to može pozitivno utjecati na vaš stav prema životu. Mantra meditacija je dobar način da se vratite u emocionalno mirno stanje.

4. Više pažnje

Svjesnost i prakse meditacije usko su povezane prema mišljenju mnogih ljudi. Još više iznenađuje da percepcija i svjesnost dosežu prosječno poboljšanje samo kroz meditaciju (u usporedbi sa snažnim povećanjem kvalitete odnosa).

5. Manje stresa

Istraživanja su pokazala da je meditacija dobar način za smanjenje stresa. Ne postoji uzalud budistička poslovica: “Meditirajte 20 minuta svaki dan. Osim kad ste prezaposleni. Tada meditirajte sat vremena.”
Dakle, ako se opet nađete pod prevelikim mentalnim opterećenjem, probajte barem 20 minuta meditirati. Negativna uvjerenja koja se često povezuju sa stresom, poput "nikad neću uspjeti" tako mogu biti potisnuta u drugi plan.

Prema studijama, meditacija ima manji učinak na ovo:

Koncentrirano učenje i sposobnost učenja

Prema studijama, meditacijom se ne može postići veliki napredak u učenju. Sabrati se i opustiti prije učenja nije u osnovi pogrešno. Samo slušajte sebe i vlastita iskustva s meditacijom.

Kontrola emocija

Iako se meditacija često preporučuje kao pomoć kod ADHD-a, čini se da ima mali učinak na regulaciju emocija (što je teško kod ADHD-a). To je zato što je njihova kontrola mentalni čimbenik, a ne emocionalni čimbenik, a, prema prof. Sedlmeieru, na emocionalne čimbenike može se bolje utjecati kroz praksu meditacije.

Neposredni učinci meditacije

Ovisno o vrsti meditacije, određene regije u mozgu mogu se izravno kontrolirati i stimulirati, objašnjava prof. Sedlmeier. Na primjer, prakse meditacije kao što je "fokusirana pozornost" aktiviraju područja mozga koja služe "kognitivnoj kontroli i voljnoj regulaciji pažnje", dok se manje bave dijelovima odgovornima za lutanje misli. S druge strane, meditacija ljubavi i dobrote usmjerena je na područja koja su odgovorna za tjelesne signale i emocije. Meditacija mantre pokazuje "povećanu aktivnost u regijama povezanim s planiranjem i izvođenjem dobrovoljne motoričke aktivnosti, kao i u regijama povezanim s vizualnom obradom i maštom." Međutim, jedno područje, insula, odgovorno je za kontrolu tijela, svijest o vlastitom dahu i samopromatranje vlastitih misli.

Dugoročni učinak meditacije

Ako se meditacija prakticira duže vrijeme, to može dovesti do svjesnijeg djelovanja, boljeg pamćenja i odgađanja procesa starenja. Prema studijama, ne usporava se samo starenje mozga, objašnjava prof. Sedlmeier:

"Postoji još jedan nedavni dokaz da meditacija može produžiti život, a povezan je s onim što je poznato kao telomeri. Telomeri se nalaze na krajevima naših kromosoma i s godinama postaju sve kraći. Što su ti telomeri kraći, veća je vjerojatnost da ćete oboljeti od bolesti povezanih sa starenjem i prerano umrijeti. Meditacija usporava skraćivanje telomera.”

Zaključak:

Unatoč mnogim studijama, još uvijek postoji mnogo istraživačkog potencijala u području istraživanja meditacije. Što je do sada otkriveno: ovisno o tehnici meditacije, različiti učinci meditacije mogu se i više poticati. Meditacija nam najviše donosi u području naših društvenih odnosa. Redovita meditacija također ima dugoročan učinak na rad našeg mozga, a može čak i odgoditi proces starenja.