1. Gospođo mag. Schallhart, kakvo je djelovanje kortizola na psihološko stanje i tijelo?

Kortizol je, poput adrenalina, hormon koji proizvodi naše tijelo u kori nadbubrežne žlijezde. Pomaže nam u pripremi energije kada je tijelo treba. Smanjuje upale i sprečava reakcije imuniteta. U davnim vremenima ovo je ljudima bilo potrebno u situacijama kada je trebalo osigurati vlastiti život, na primjer tijekom bijega od divlje životinje. Danas su to trenuci u kojima se osjećamo izazove. Pojavi li se u našemu svakodnevnom poslu, u prometu ili u obitelji, oslobađaju se adrenalin i kortizol kako bismo se mogli nositi s tim situacijama. Ako ovakva stanja trajnu stalno, onda nam postaje sve teže. Ovu reakciju nazivamo stresom, a kronični stres može prouzročiti bolesti i depresije, dijabetes tipa 2 ili poremećaj memorijskih funkcija. Kronični stres javlja se kada stres izlazi iz granica naše kontrole.

2. Koji psihološki i fizički simptomi ukazuju na previsoku razinu kortizola?

Kada imamo kratkoročno oslobađanje kortizola, usredotočeni smo, imamo veću moć opažanja i možemo brzo reagirati. U skladu s time tijelo je spremno na skok, napetost mišića je povećana i veća je vjerojatnost da ćemo se znojiti. Energija se prestaje trošiti na druge procese u tijelu, probava i san u tom trenutku nisu mogući. Aktivira se simpatički živčani sustav, odnosno izvedbena motiviranost tijela, što nas sve čini spremnima za akciju. Ako stres nestane nakon kratkog vremena, možemo zapamtiti ovo iskustvo, učiti iz njega i kasnije se na njega i pozivati.

Ako doživljavamo kronični stres i zbog toga imamo trajno povišenu razinu kortizola, primijetit ćemo to jer će biti smanjena percepcija boli u našem tijelu. Kortizol također utječe na naš mozak. Kada je razina kortizola visoka, teško se bilo čega sjećamo, ne možemo naučiti ili isprobati nove obrasce ponašanja, već tvrdoglavo pribjegavamo starim obrascima. U toj smo situaciji rastreseni i neusredotočeni te su naše reakcije popraćene većim stupnjem zabrinutosti.

Opisana stanja podjednako se odnose na žene i muškarce, pri čemu je vjerojatnije da će muškarci odmah reagirati na situaciju, reći nešto ili se zauzeti za sebe – što opet smanjuje njihovu razinu stresa – dok bi žene mogle biti sklonije bijegu, otkazu ili prilagodbi.

Savjet za čitanje: otkrijte kako možete "reći ne" i kako djelotvorno spriječiti sindrom izgaranja.

3. Kortizol je hormon stresa. Kao psiholog koje mjere preporučujete ako visoke razine kortizola imaju negativne učinke na psihička stanja?

Kako bi se uravnotežio štetan učinak kortizola na psihičko stanje, ali i općenito smanjio stres, dostupne su razne tehnike opuštanja:

  • meditacija
  • vježbe svjesnosti
  • joga
  • autogeni trening.


Vježbanje, najbolje na svježem zraku, kao i društveni kontakti te smijeh također pomažu kada visoke razine kortizola negativno utječu na psihološka stanja. O našoj procjeni ovisi i hoće li nam se situacija činiti izazovnom. S jedne strane procjenjujemo zadatak, a s druge strane procjenjujemo svoje resurse, odnosno svoje mogućnosti za prevladavanje ovih izazova. Ako zadatak premašuje naše (samoprocijenjene) resurse, to dovodi do stresa. Međutim, ako procjenjujemo da su naši resursi i više nego dostatni za zadatak, tada ostajemo mirni. Stoga bi bilo dobro bolje upoznati vlastite snage i pouzdati se u njih

4. Koje mjere preporučujete kod preniske razine kortizola?

Znak niske razine kortizola može biti kroničan umor. U tom slučaju svakako biste se trebali posavjetovati s liječnikom kako biste razgovarali o učincima niske razine kortizola na vaš um i tijelo.

Savjet za čitanje: saznajte sve o tome kako sniziti kortizol prehranom - uz mnoštvo savjeta nutricionista