Umijeće disanja: uz odgovarajuću tehniku disanja do blagostanja

Što je umijeće disanja?

Umijeće disanja ili breathwork praksa je u sklopu koje se koriste tehnike disanja u svrhu poticanja emocionalnog i tjelesnog zdravlja. Temelji se na principu prema kojem naše disanje ima izravan utjecaj na naše zdravlje. Premda je umijeće disanja zasebna tehnika s različitim pristupima, nerijetko se kombinira s jogom i meditacijom.

Koje su najpoznatije tehnike?

• pranajama: uz ovu tehniku disanja iz joge, možete postići kontrolu nad tehnikom svoga disanja.
• holotropsko disanje: metoda kontroliranog disanja nerijetko je praćena glazbom i omogućuje emocionalno i psihičko zalječenje. Pritom se diše duboko i brzo, bez stanke između udaha i izdaha.
• koherentno disanje: polagano, ujednačeno ritmično disanje koje se sastoji od otprilike pet udisaja u minuti umiruje živčani sustav i usporava otkucaje srca.
• transformacijsko disanje: rješavaju se emocionalne blokade.
• metoda Wim Hof: specijalna tehnika disanja u kombinaciji s izlaganjem hladnoći i s meditacijom, a s ciljem povećanja mentalne otpornosti.

Kako funkcionira rad na disanju?

Disanje se općenito može podijeliti u tri kategorije:

1. U prvu kategoriju svrstava se funkcionalno disanje, a to znači, nesvjesno disanje koje tijelo izvodi automatski. Premda se svakako događa, brojni ljudi usvojili su nezdrave obrasce, poput preplitkog disanja ili disanja kroz usta, što opterećuje tijelo. Kod žena je nerijetko vidljivo kako gotovo uvijek nesvjesno uvlače trbuh, a potom ga opuštaju. Znak je to da se dijafragma ne pomiče dovoljno. Pri ovakvom disanju ramena vam se nerijetko blago podižu.
2. U drugu kategoriju svrstavaju se svjesne vježbe koje se integriraju u svakodnevne aktivnosti. Duboko disanje u stresnim situacijama, ali i obrasci kratkog disanja mogu se vježbati. Tako biste, na primjer, uvijek trebali duže udisati i izdisati. Naše tijelo u tom slučaju može proizvesti više CO², uslijed čega se aktivira parasimpatički živčani sustav. Takvo disanje automatski opušta.
3. U treću kategoriju većinom se svrstava meditacija disanjem s određenim ciljem. Mogu to biti mentalna jasnoća ili meditacija. Nekada je cilj dosegnuti i druga stanja svijesti.

U svojim grupama pokazujem kako naučiti tehniku disanja i kako pravilnim disanjem povisiti životnu kvalitetu. Obično se koristi tehnika disanja koja je podijeljena u dva dijela. Riječ je o kontroliranoj, sporoj tehnici hiperventilacije koja aktivira simpatički živčani sustav. Namjerno izazivamo reakciju na stres. Cijelo tijelo počinje trnuti. Ruke i stopala se mogu grčiti ili nam se može zavrtjeti u glavi, a sve se to događa dok je tijelo u ležećem položaju. Većinu vremena, svjesnim bavljenjem udahom, izazivamo mnoge osjećaje. Potom slijedi faza odmora u kojoj polako i svjesno dišemo kako bismo se ponovno opustili. Dugoročno, korist će imati tijelo, živčani sustav, osjećaj vlastitoga tijela, ali i svakodnevna primjena ove tehnike disanja.

Za koga umijeće disanja nije prikladno? Može li postati opasno?

U načelu, ovakvo disanje odgovara svima, no ne radim s trudnicama. Tijelo se tijekom trudnoće ne smije aktivirati namjernim izazivanjem reakcija na stres, jer to bi moglo dovesti do komplikacija. Naravno, postoje i tehnike disanja za trudnice koje opuštaju, a čak im mogu pomoći da se lakše nose s bolovima tijekom poroda. No to su opuštajuće, manje intenzivne tehnike.
U slučajevima trauma također morate biti na oprezu. Ako svjesno dovedete ljude u stanja nalik transu do kojeg dovodi hiperventilacija, korištenjem tehnika disanja kao što je rebirthing ili holotropsko disanje, svijest se može proširiti, ali može biti i retraumatizirana. Zato morate unaprijed razgovarati o tome što se točno može dogoditi. Ponekad može doći do grčenja prstiju ili usta, što može biti zastrašujuće, a ljudi bi se trebali prethodno naučiti osloboditi takvih fizičkih reakcija.

Koje su sigurne vježbe disanja koje se mogu izvoditi kod kuće?

Preporučujem vježbu disanja box-breathing ili, pak, disanje 4-7-8. Box-breathing, nazvano prema zamišljenom kvadratu istih duljina stranica, podrazumijeva da udišemo četiri sekunde, zadržavamo dah četiri sekunde, izdišemo četiri sekunde, zadržavamo dah četiri sekunde. 4-7-8 disanje djeluje na sličan način. Udišemo četiri sekunde, zadržavamo dah sedam sekundi i izdišemo osam sekundi. Obje metode poprilično umaraju i opuštaju.


Ako želite isprobati vježbu za jutarnju aktivaciju, može isprobati dijafragmalno disanje: zauzmete položaj mačke i krave koje ste naučili u jogi. Dok sjedite, umjesto da stojite na sve četiri, savijate leđa u mačji položaj, a zatim izvijte leđa. Kada izdišete saginjete se naprijed, dok udišete sjedite. Ova vježba vas razbuđuje i daje vam energiju ujutro.
.

Igra li disanje ulogu u somatskom treningu?

Psiholog Peter Levine proučavao je kako se životinje nose sa situacijama kada im je život u pitanu. Puno su češće u takvim situacijama, a ipak puno rjeđe manifestiraju znakove posttraumatskog stresnog poremećaja. Stoga je želio saznati kako se životinje nose sa stresom i postavio je teoriju da životinje ublažuju stres s pomoću svoga tijela. To su strategije, poput siktanja, grebanja, tučnjave, bježanja, skrivanja, vrištanja. Naravno, takvi obrasci ne uklapaju se u naše društvene norme, a to za nas ljude znači da se gotovo uvijek smrznemo u posttraumatskim ili stresnim situacijama, što traumi omogućuje da se doslovno zadrži u tijelu. Somatski trening ima za cilj oslobađanje, a disanje pomaže, jer se aktivnim tehnikama namjerno dovodite u stresne situacije. Dopustiti sebi da uhvatite korak sa svim tim reakcijama, a zatim ih pustite van u obliku emocija, kao što su plač, vrištanje, kretanje ili nešto slično. U tom pogledu postoji preklapanje sa somatskim treningom.