Jelo za djecu: profesionalni savjeti za dobru prehranu male djece

Barbara Holstein nutricionistica je na Institutu SIPCAN i stručnjakinja za promicanje zdravlja u školama koja zna što je bitno u dječjoj prehrani.

Kako mala djeca uče jesti

Vaše dijete izišlo je iz baby godina, što znači dinamično razdoblje i mnogo novih stvari koje treba naučiti i doživjeti. Iz jedne aktualne studije može se izvući pet osnovnih savjeta koji avanturu zvanu kuhinjski stol čine veselijom – za velike i za male!

1. Produljeni obiteljski obroci

Što dulje obitelji sjede zajedno za stolom, to se jede više voća i povrća. Savjet: pripremiti porcije u veličini jednog zalogaja. U potrazi ste za ukusnim receptima koji se brzo pripremaju?

2. Pozitivna atmosfera za vrijeme obroka

Društvena atmosfera bez žurbe vašem će djetetu poslati poruku o osnovnom razumijevanju prehrane. Što su svi za stolom opušteniji, to se bolje djeca mogu naviknuti na rituale poput zajedničkih obiteljskih obroka.

3. Djelovanje roditeljskog uzora

Djeca oponašaju ponašanje roditelja, stoga uopće ne treba razglabati o tome, nego jednostavno živjeti uzor. Ovo razdoblje inače je bitno i za roditelje kako bi napravili refleksiju vlastitih prehrambenih navika: ne možemo očekivati da dijete jede voće i povrće ako ga i sami ne konzumiramo.

4. Nema odvraćanja pozornosti

Isključiti televizor, nema pametnih telefona tijekom obroka – to vrijedi za sve za stolom. Uostalom, pametni telefoni: U prilogu „Mobitel za djecu” roditelji mogu pronaći savjete za pravi pristup.

5. Zajednička priprema obroka

Što je moguće prije uključite svoje dijete u planiranje jelovnika. Bilo da vaš mališan samo gleda ili već i rezucka, pomaganje stvara pozitivnu vezu s hranom.

Ali što ako moje dijete…

… jede prema boji

Većina djece u određenoj dobi pokazuje odbojnost prema novome (neofobija). Zato bi roditelji trebali uvijek ono što već rado jedu kombinirati s novim. Tako s jedne strane integrirate poznat okus, a s druge strane preferiranu boju. Evolucijski uvjetovano djeca rado jedu crvene, žute i narančaste namirnice koje često imaju više slatkast okus, kao npr. mrkva ili kukuruz. Ako je mrkva omiljena, umiješajte je kada ponudite nešto novo. Nasuprot tomu djeca odbijaju gorkaste okuse (npr. prokulica) jer se to evolucijski povezuje s otrovnim namirnicama. Mališani jedu sa svim osjetilima – miris, okus, opip, slušanje, gledanje. Neka djeca radije jedu prstima i na tome se zasniva babyled weaning (dohranjivanje koje predvodi beba).

… neredovito/malo jede?

Kada se maleni razvijaju u skladu s dobi, normalno je da u nekim fazama jednoličnije ili malo jedu. Djeca imaju urođen osjećaj gladi odnosno sitosti i stoga vrlo dobro znaju kad im je dosta. Taj im osjećaj ne smijemo oduzeti (primjerice nametanjem veličine porcije koju svakako moraju pojesti). Djeci je lako odvući pozornost i stoga je važno obrok definirati kao obrok i ne poticati odvraćanje pozornosti koje utječe na percepciju osjećaja sitosti. Dakle nema igre kao ni čitanja ili gledanja televizije za vrijeme obroka. Također ponekad pomaže promjena konzistencije ako je neka namirnica ostala na tanjuru (možda je bila pretvrda ili premekana). Pri kraju prve godine života može se npr. ponuditi povrće i u čvršćem obliku odnosno narezano. Također pomaže način posluživanja. To, naravno, traži određeno vrijeme, ali ponekad se može npr. čarolijom stvoriti kruh s namazom i veselim licem od povrća.

Također važno: Obratite pozornost na to koliko je vaše dijete umorno. Manjak teka može biti i znak umora. Ako se manjak apetita pojavi s mučninom i povraćanjem, to može biti znak manjih infekcija. U tom slučaju potreban je savjet liječnika.

Savjet za čitanje: Vaše male izjelice nisu obožavatelji doručka? Ovaj članak otkriva savjete i trikove kako ujutro sve može biti jednostavnije.

S ovim dm proizvodima ide sasvim glatko: