Je li mobitel za djecu? Psihologica navodi 4 razloga za dobar pristup

Jesu li mobiteli za djecu? Psihologica vjeruje u ova četiri pravila

„Bebe i mala djeca fascinirani su zvucima i slikama koje proizvode digitalni mediji,“ ističe obiteljska savjetnica mag. Sandra Teml-Wall. Premda je primamljivo djeci u stresnim situacijama dati mobitel u ruke kako bi se nečime zabavila, mobiteli, tableti i televizori ne smiju služiti kao zamjena za roditeljsku pažnju. Elektronski uređaji mogu djelovati umirujuće, zato što se u njima izgubimo, oni ne mogu nadomjestiti ljudsku pažnju, toplinu i koregulaciju. Osim toga, roditelji moraju biti svjesni toga da sami sadržaji i videi djeci nisu pojmljivi. Sljedeća četiri pravila trebala bi pomoći pri odgovarajućem ophođenju s mobitelima kada je o djeci, riječ kako bi se izbjegla prekomjerna konzumacija mobitela.

1. pravilo: ograničiti vrijeme koje djeca provode na mobitelu.

Od koje dobi je prikladno davati djeci mobitel? Psihologica Teml-Wall formulirala je najvažnija pravila: „Do treće godine bez ekrana“, znači da djeca do treće godine ne bi trebala gledati ni televiziju ni tablet ili pametni telefon. U to se računa i vrijeme provedeno u gledanju televizije. U toj dobi nije priklano da djeca duže provode, bilo na televiziji bilo na mobitelu za djecu. Kasnije, između sedme i trinaeste godine vrijeme provedeno na mobitelu trebalo bi se ograničiti na 45 minuta.

2. pravilo: mobitel bi se trebao koristiti smisleno i ne bez nadzora.

Djeca do šeste godine trebala bi koristiti mobitel u prisutnosti svojih roditelja, a ne bi smjela surfati i igrati se po mobitelu bez nadzora. Osim toga, preporučljivo je prema Teml-Wall, primjenjivati smislene aktivnosti poput zajedničkog gledanja e-knjige (vrijedi i za pametni telefon i za tablet) ili sudjelovanja u videopozivima kada zovu rodbina i prijatelji. Djeca ni u kojem slučaju ne bi smjela sama surfati na internetu ili koristiti aplikacije. Ako vaše dijete radi sigurnosti ima mobitel na putu do škole, dovoljan mu je i običan mobitel bez interneta i dodatnih funkcija.

Dodatni savjet: otkrijte više o dječjim tražilicama i kako bi roditelji mogli podržati djecu u surfanju.

3. pravilo: djeca bi se trebala igrati offline.

Dječjih igara? Da, bezuvjetno! No ne na mobitelu nego s drugom djecom i, ako to vremenski uvjeti dopuštaju, radije vani. Kada djeca provode previše vremena na pametnom telefonu i sličnim uređajima, malo se kreću. Austrijska preporuka za kretanje djece između tri i šest godina podrazumijeva barem tri sata tjelesne aktivnosti dnevno. Pritom bi zabava trebala biti u prvom planu, a sportske aktivnosti primjerene djeci. Ovdje ćete pronaći brojne ideje za dječje igre koje će i unutra i vani djeci donijeti obilje radosti. Od šeste godine života kretanje igra važnu ulogu i za izgradnju kostiju i mišića prema čemu treba biti usmjeren dio dnevno preporučenih vježbi od najmanje jednog sata (na primjer, zajednička šetnja ili šetnje po prirodi vikendom). Vrijeme tijekom kojeg se djeca kreću, s godinama je skraćeno, za što su krivi tehnički aparati poput mobitela uz koje provodimo sve više vremena. To se može odraziti na zdravlje i motoriku, a posljedice mogu biti: prekomjerna težina, izostanak kondicije, problemi s motorikom, ali i smanjena koncentracija. Pritom ne treba zaboraviti i na primjer kakav daju sami roditelji: ako ni oni ne provode puno vremena vani ili ako su uvijek na pametnom telefonu, djeca će oponašati takvo ponašanje.

4. pravilo: socijalni odnosi za djecu su važniji od mobitela.

Veseli dječji videi i igre zabavni su, no ne mogu nadomjestiti pravo obogaćujuće zajedništvo između odraslih osoba i druge djece. „Digitalni mediji za bebe i malu djecu nisu preporučljivi, jer oni trebaju realne socijalne interakcije za optimalan razvoj mozga,“ objašnjava Teml-Wall. Prema jednoj studiji Američke pedijatrijske akademije, kod djece može doći do odgode u razvoju govora ako u preranoj dobi provode previše vremena na pametnom telefonu. Jezični se, pak, razvoj pri zajedničkom čitanju i svakodnevnim razgovorima s djetetom potiče. Brojni roditelji pogrešno vjeruju da je za njihovu djecu prednost ako im omoguće što raniji kontakt s pametnim telefonima, tabletima i sličnim proizvodima. U stvarnosti se pri učenju dolazi do sasvim drukčijih faktora. Tako je dokazano da razrada edukativnih sadržaja u grupi vodi do boljih rezultata. Puko igranje na pametnom telefonu ne dovodi do uspjeha u učenju pa Teml-Wall predlaže da s djecom činite stvari koje i vas raduju. U aktivnostima kao što su izrađivanje, pečenje i šetnje, djeca uče važne stvari za svakodnevicu. Osim toga, uživaju u vremenu koje provode s roditeljima. Psihologica ovdje daje jednu važnu ideju za razmišljanje: „Želite li da dijete od vas (roditelja ili druge osobe) nauči kako se kuha tjestenina, ili od nekog influencera ili influencerice?