Baby-led weaning: što kažu stručnjaci o specifičnom uvođenju čvrste hrane

Mag. (FH), MBA Doris Kubicka stručnjakinja je za dojenje i laktaciju EISL kao i kvalificirani stručnjak za pružanje podrške obiteljima u „dohranjivanju koje predvodi beba“. Također nudi razne tečajeve s temama o bebama, kao što su "kruta hrana, kašice i odvikavanje od dojenja" (također online). Odgovorila je na sva pitanja o odvikavanju djeteta od dojenja za ACTIVE BEAUTY.

1. Gospođo mag. Kubicka, što je baby-led weaning?

Odvikavanje od dojenja koje određuje beba put je kojim se beba udaljava od čiste prehrane majčinim mlijekom ili hranjenja zamjenskim mlijekom, počevši od prvog uvođenja dohrane do posljednjeg dojenja ili zadnjeg obroka na bočicu s pojedinačnim trajanjem od 6 mjeseci do nekoliko godina. Beba se ne hrani kašicama, već se sama hrani i jede za „prilagođenim obiteljskim stolom“ (vidi pitanje 4). To znači da roditelji odlučuju što će se ponuditi, a beba se sama hrani te također sama odlučuje što će i koliko jesti. Vodeći princip je dječja znatiželja, a ne glad.

2. Što je važno kod metode baby-led-weaning (skraćeno BLW)? O čemu treba voditi računa?

Osnovni preduvjet je zdrava beba koja je spremna za dohranu i koja nije previše gladna ili umorna - jer kada ste gladni ili jako umorni, jednostavno nije zabavno otkrivati nešto novo. U početku se hrana nudi u izduženom obliku koji se lako hvata - otprilike veličine prsta odrasle osobe. Djeca sjede uspravno (u početku u krilu roditelja) i mogu slobodno i bez pritiska iskusiti hranu svim osjetilima. Uvijek vrijedi jedno pravilo - bez obzira na to jesu li djeca s kojom se primjenjuje BWL metoda već otkrila krutu hranu ili su već jeli kašice i fingerfood hranu: dojenčad i mala djeca nikada ne bi smjela jesti bez nadzora, čak ni u automobilu u dječjoj sjedalici ili u kolicima okrenutim prema naprijed.

3. Kada možete započeti s metodom baby-led-weaning?

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje potpuno dojenje do šestog mjeseca života i nastavak dojenja uz istovremeno uvođenje odgovarajuće dohrane. Ovo se također odnosi na djecu koja se hrane zamjenskim mlijekom. Oko šestog mjeseca života većina beba pokazuje znakove spremnosti za dohranu. Pritom sljedeći kriteriji trebaju biti ispunjeni – bez obzira na to dobiva li beba kašicu ili fingerfood: može sjediti uspravno s malo oslonca na bokovima tijekom obroka (stabilnost trupa), razvijena koordinacija oko-ruka-usta u tolikoj mjeri da beba može sama pokupiti hranu i prinijeti je ustima, refleks plaženja jezika je nestao. Zanimanje za hranu obično se javlja i prije, ali samo ono (na primjer, posezanje za priborom za jelo ili hranom, "žvakanje" ili nešto slično) ne predstavlja znak zrelosti za dohranu ako nedostaju ostala tri navedena znaka zrelosti.

4. Koja je hrana dobra za odvikavanje djeteta od dojenja?

U BLW-u dijete jede za prilagođenim obiteljskim stolom. Prilagođeno znači da mu može biti ponuđeno sve što nije na "popisu zabranjenih namirnica" (pogledajte sljedeće pitanje). Važno je paziti na pravu konzistenciju: za probu jednostavno stavite hranu u usta i provjerite možete li je zgnječiti jezikom (i ne zaboravite da djeca također mogu čvrsto žvakati).

5. Koje namirnice definitivno nisu prikladne?

Dojenčad ne bi trebala jesti sirovu hranu (tj. meso, ribu i jaja trebaju uvijek biti dobro kuhani), šećer, hranu s kofeinom, alkohol (u umacima se ne skuha dovoljno pouzdano!), prerađene kobasice i brzu hranu, med i javorov sirup. Treba biti oprezan i sa soli: najbolje je kuhati bez soli i soliti samo porcije za odrasle za stolom. Komad kruha koji ima i malo soli je ok - ali maslac ili namaz na njemu ne bi smio sadržavati nimalo soli. Dopušteno je začinjavanje biljem i drugim začinima (sve dok nisu previše ljuti). Određene su konzistencije strogo zabranjene: cijeli orašasti plodovi su zabranjeni zbog opasnosti od udisanja i gušenja - to se čak odnosi i na predškolsku dob (osnovno pravilo: "Orašaste plodove možete jesti samo ako već znate napisati orašasti plodovi“). Orašasti plodovi su, naravno, u redu u mljevenom obliku. Isto vrijedi i za sve što je zaokruženo: male koktel-rajčice, bobičasto voće, grožđe i slično moraju se rezati. Kokice su tabu, kao i hrana koja stvara kvržice u ustima, poput mliječnih peciva. Uvijek pažljivo uklonite kožu i kosti (na primjer kod ribe). Također treba napomenuti da količina kravljeg mlijeka koja se nudi u prvoj godini života, ne smije prelaziti 150-200 ml dnevno i smije se poslužiti samo jednom dnevno kao obrok - ne kao piće. Jogurt u ovom slučaju treba konzumirati u najvećim količinama. Sir i skuta nisu prikladni zbog visokog udjela bjelančevina (a u slučaju sira i zbog soli). Može ih se konzumirati samo u vrlo malim količinama. Treba imati na umu da je doziranje u ovom slučaju presudno - trakica crnog kruha s vrlo malo domaće skute od začinskog bilja bez soli sigurno nije razlog za brigu.

6. Dojite li još uvijek?

Da, dojenje se nastavlja prema djetetovim potrebama. SZO preporučuje nastavak dojenja do 2. godine života, a nakon toga – prema želji majke i djeteta.

7. Nudi li se istovremeno i tekuća hrana poput kašica?

Suprotno onome što se često pretpostavlja, pasirana hrana nije zabranjena tijekom odvikavanja djeteta od dojenja - u našoj obiteljskoj prehrani također imamo stvari poput (krem) juha, umaka, saftova, jogurta, pire krumpira itd. Djeca mogu nešto umakati u ova jela ili ih piti iz šalice (u početku uz malu pomoć, naravno).
Od uvođenja komplementarne hrane, voda se nudi za piće uz obroke, po mogućnosti u otvorenoj čaši malog promjera. Čaša je odlična za početak. Voda iz slavine u Hrvatskoj je prikladna i više je ne treba kuhati nakon što je spremna za dohranu. Ne preporučuju se bočice ili čašice za piće (čašice za učenje) iz kojih je potrebno sisati tekućinu. To bi moglo promijeniti ponašanje pri sisanju dojke i dovesti do bolnog i neučinkovitog dojenja.

8. Trebate li provoditi metodu baby-led-weaning uza svaki obrok (doručak, ručak, večera)?

Kad god mama/tata jedu, može jesti i beba. To će u početku biti tri glavna obroka, no mogu se uključiti i jutarnji i popodnevni međuobrok. Dijete samo odlučuje hoće li i koliko pojesti od ponuđene hrane. Mislim da je od osobite važnosti zajedničko hranjenje. Dakle, ne treba dijete hraniti zasebno, dok odrasli jedu naknadno, nego u ugodnom druženju za obiteljskim stolom, bez gužve i ometanja, bez kritičke procjene količine koja se jede ili načina na koji se jede. Sve to pridonosi tome da djeca jelo za obiteljskim stolom doživljavaju kao nešto radosno i ugodno i da taj osjećaj nose sa sobom u život odraslih.

9. Postoji li nešto o čemu treba voditi računa kada je u pitanju bebina probava?

Kada je beba spremna za krutu hranu, povećavanje količina dohrane treba prilagoditi individualnom tempu. Također i s dojenjem treba nastaviti prema individualnim potrebama (to znači i da roditelji ne bi trebali ograničavati mliječnu hranu). Općenito, ne bi trebalo biti probavnih problema. Pojedinačne netolerancije su moguće, ali su vrlo rijetke.

10. Kako možete biti sigurni u to da su bebine prehrambene potrebe zadovoljene odvikavanjem koje određuje beba?

Raznolik izbor ribe, mesa, povrća, voća i ugljikohidrata najbolji je preduvjet za to. Najbolje je jesti obroke zajedno s djetetom i jesti iste namirnice – jer djeca uče od nas kao od uzora. Dohrana – bez obzira radi li se o BWL metodi dohrane ili kašama – treba imati dovoljnu kalorijsku vrijednost. Nuditi tjednima samo štapiće od povrća jednako je neadekvatno kao i posluživati samo pire od povrća. Nakon što je beba spremna za dohranu, više ne postoje smjernice o redoslijedu uvođenja hrane – to je zastarjelo. Nema smisla odgađati unos hrane – to se odnosi i na alergene kao što su žitarice koje sadrže gluten, na jaja, ribu ili kravlje mlijeko. Male količine čak pružaju zaštitu od kasnijeg razvoja alergije. Važno je paziti na to da dodate dovoljno ulja: 1-2 žličice na 100 g, visokokvalitetna hladno prešana ulja kao, na primjer, laneno, repičino ili maslinovo ulje. Kao što je gore spomenuto, preporučuje se kombinirati hranu koja sadrži vitamin C s hranom koja sadrži željezo - to poboljšava apsorpciju željeza. Međutim, kravlje mlijeko ne bi se smjelo posluživati istovremeno s namirnicama koje sadrže željezo jer ono sprečava apsorpciju željeza (za razliku od majčinog mlijeka koje pospješuje apsorpciju!).
Pravi nedostatak željeza, koje se često javlja kod nedonoščadi, mora se nadomjestiti i ne može se nadoknaditi dohranom.

Važno: sve izjave u razgovoru s mag. Doris Kubicka podrazumijevaju zdravo dijete - kod djece s prethodnim bolestima, motoričkim ograničenjima ili zaostajanjem u razvoju, uvijek treba razgovarati individualno s pedijatrom.

Dodatni savjet: veliki izbor dječje hrane i pića pronaći ćete na dm.hr