Mandelin efekt: lažna sjećanja
Nije neuobičajena pojava da nas naše pamćenje ponekad iznevjeri. No kako to da velik broj ljudi ima potpuno lažna sjećanja o nekom događaju ili određenoj stvari? Znanost to naziva Mandelinim efektom. Psihologica i certificirana trenerica pamćenja odgovara na naša pitanja i daje savjete kako izbjeći ovaj efekt.
|
Psihologica, mag. Tanja Nekola ima certifikat Austrijske savezne udruge za učenje, razmišljanje i pamćenje. Između ostalog, specijalizirala se za teme treninga mindfulnessa i koncentracije te nam je odgovorila na najvažnija pitanja o Mandelinom efektu. |
Gospođo Nekola, što je Mandelin efekt?
Svi znamo što se događa kada nešto pogrešno zapamtimo. Na primjer, sigurni smo da se određeni događaj dogodio – iako je dokazano suprotno. To se ne događa samo kod pojedinaca, već i kod većih skupina ljudi. Mandelin efekt je fenomen kolektivnog pogrešnog pamćenja stvari ili informacija. Mnogi ljudi pogrešno pamte, ali ipak pamte istu stvar.
Zašto je Mandelin efekt nazvan po Nelsonu Mandeli?
Naziv dolazi od činjenice da je ovaj fenomen prvi put uočen u kolektivnim lažnim sjećanjima oko južnoafričkog aktivista i borca za slobodu Nelsona Mandelu. Mnogi su ljudi pogrešno vjerovali da je Nelson Mandela već umro dok je bio u zatvoru 1980-ih. Zapravo, bio je prvi crni predsjednik Afrike od 1994. do 1999. godine, zahvaljujući čemu je i postao poznat. Međutim, mnogi su godinama mislili da je Nelson Mandela mrtav, a to znači i prije no što je vijest o njegovoj smrti stigla u medije 2013. godine.
Koji još primjeri Mandelinog efekta postoje?
Postoji puno primjera, poput filmskih citata. Poznati filmski citat iz “Ratova zvijezda” “Luke, ja sam tvoj otac” nikada nije postojao u ovom obliku. On zapravo, kaže: "Ne, ja sam tvoj otac." Lukeovo ime se i ne pojavljuje. Čak se i James Earl Jones, glumackoji je posudio glas Darthu Vaderu, pogrešno prisjećao. “Beam me up, Scotty” ne pojavljuje se ni u jednoj epizodi Zvjezdanih staza.
Mandelin efekt također se često pojavljuje u našim sjećanjima o slavnim osobama. Mnogi bi se ljudi zakleli da je Britney Spears nosila slušalice u spotu za "Ooops...I did it again." Čak se i njezina lutka prodavala sa slušalicama. I, naravno, nosila je slušalice tijekom nastupa uživo - ali ne u glazbenom spotu. Priča se da je David Beckham bio model za Calvin Klein, no bila je riječ o kolekciji donjeg rublja modnog lanca “H&M”.
Još jedan primjer Mandelinog efekta je poznati Pokémon lik Pikachu: većina ljudi bi nacrtala Pikachua s crnim repićem na vrhu. Također bi sve šiljaste dijelove tijela - uključujući i uši - obojili u crno. No vrh repa je zapravo žut.
Kako nastaje Mandelin efekt?
Provedene su studije o Mandelinom efektu, ali još nije pronađeno jasno znanstveno objašnjenje za ovaj fenomen. Međutim, postoje nagađanja o tome što potiče ili pokreće Mandelin efekt. S jedne strane različite percepcije - nije svima sve isto i jasno. Djeca, na primjer, često ne prepoznaju osmijeh Mona Lise i njezin izraz lica doživljavaju kao ozbiljan i namrgođen. Osmijeh Mona Lise je jedva vidljiv. Samo odrasli mogu prepoznati da je riječ o osmijehu.
Prema drugoj teoriji io Mandelinom efektu ponekad imamo nepotpunu percepciju. Mozak automatski popunjava te praznine u pamćenju slikama ili informacijama koje možda nisu točne, ali možda najbolje odgovaraju praznini koju popunjavaju. Dakle, nešto se "piše o tome". Dodatke smatramo točnima i istinitima. Učinak se pojačava društvenim potkrepljenjem.
Ljudsko pamćenje vrlo je podatno. Drugi ljudi mogu utjecati na nas i natjerati nas da se prisjetimo stvari koje nikada nismo vidjeli ili čuli. Znanstvenici su otkrili da se s pomoću sugestivnih pitanja i sugestija određeni sadržaj može svjesno "usaditi" u ljudska sjećanja. Postoji poznati eksperiment "Lost in the Mall". Ukratko, šest od 24 odrasla ispitanika "sjetilo se" iskonstruiranog događaja da su se kao dijete izgubili u trgovačkom centru. Inače, Mandelin efekt može biti vrlo opasan u sudskim postupcima.
Može li se Mandelin efekt spriječiti?
Naravno, idealno bi bilo da su informacije uvijek jasne i nedvosmislene. Redovito ponavljanje podsjetnika bilo bi također od koristi Što duže traje informacija to više sjećanje blijedi, a mi postajemo podložniji manipulaciji. Ako niste sigurni jesu li informacije koje dolaze izvana točne, provjerite ih što je prije moguće i ne dopustite drugima da utječu na vas. Upotreba droga i alkohola povećava vjerojatnost lažnih sjećanja. Međutim, ne možete isključiti mogućnost da Mandelin efekt neće utjecati i na vas. Naše pamćenje nije 100 posto nepogrešivo.
brainfoodom pružite podršku radu svog mozga. Ovdje ćete pronaći vježbe za koncentraciju u poslu i u slobodno vrijeme. Jeste li znali da osvježavajući citrusni miris melise može pojačati koncentraciju?
