Hidrirajuće kreme: kako pronaći savršenu njegu za vašu kožu?!

Treba li svaki tip kože hidrirajuću kremu?

„Vlažnost kože temelj je za zdrav izgled kože“, objašnjava dr. Katharina Medek. Bilo da imate normalnu, suhu, masnu bilo mješovitu kožu, svaki tip kože može patiti od privremene dehidracije. „Zato je redovita i odgovarajuća njega kože vrlo važna, i to preventivno, a ne tek kada koža počne zatezati, pojave se crvenilo i osipi ili postanu vidljive prve bore.“

Što bi dobra hidrirajuća krema trebala moći?

Dobra hidrirajuća krema trebala bi ispunjavati nekoliko važnih zadataka…

Pružiti vlažnost: primarna svrha je pružiti koži vlažnost. To se postiže s pomoću sastojaka koji vežu vodu, poput uree ili hijalurona.

Ojačati kožnu barijeru: intaktna kožna barijera štiti od vanjskih utjecaja i sprečava isušivanje kože.

Dugotrajno djelovati: dobre hidrirajuće kreme trebale bi imati dugotrajan učinak kako bi koža bila hidrirana cijeli dan. Potrebne su formulacije koje ne samo da kratkoročno vežu vlažnost nego i sprečavaju njezin brz gubitak.

Optimalno njegovati određeni tip kože: ovisno o tipu kože, masna, suha, mješovita ili osjetljiva, koži je potrebna specifična njega. Prava krema prilagođava se potrebama kože i pruža joj odgovarajuće hranjive tvari.

Koje vrste hidrirajućih krema postoje?

Hidrirajuće kreme mogu se grubo podijeliti prema tipu kože, teksturi i posebnim potrebama. Lagane hidratantne kreme su osobito su prikladne za masnu kožu ili kožu sklonu nepravilnostima. Sadrže manje lipida (masnih tvari) i imaju gelastu ili vodenu teksturu koja se brzo upija i hidrira kožu, a da je ne opterećuje ili čini sjajnom. Bogate hidrirajuće kreme idealne su za suhu do vrlo suhu kožu. Sadrže veću koncentraciju lipida, poput biljnih ulja, maslaca shea ili ceramida koji jačaju kožnu barijeru i pružaju dugotrajnu vlažnost. Njihova tekstura obično je gušća i masnija te se sporije upija, ali pruža intenzivnu njegu. Hidrirajuće kreme s učinkom protiv starenja kombiniraju hidrirauće sastojke sa supstancama koje djeluju protiv starenja, poput peptida, retinola ili antioksidansa. Ne samo da hidriraju kožu nego i zaglađuju bore, poboljšavaju elastičnost kože i sprečavaju starenje. Hidrirajuće kreme sa SPF-om sadrže zaštitni faktor (SPF) koji dodatno štiti kožu od štetnog UV-zračenja. Hidrirajuće kreme za osjetljivu kožu sadrže umirujuće i blage sastojke, poput aloe vere, pantenola ili niacinamida. Pogodne su za kožu sklonu iritacijama ili crvenilu. Takvi proizvodi često ne sadrže mirise i alkohol koji bi mogli dodatno iritirati kožu. Hidrirajuće kreme namijenjene muškarcima nerijetko su laganije formulirane i sadrže dodatne sastojke, poput ulja čajevca ili mente koji imaju osvježavajući učinak. Muška koža obično je nešto deblja i masnija od ženske, ali je podjednako sklona suhoći i iritacijama.

Na koje sastojke treba obratiti pažnju?

„Kombinacija različitih antioksidansa i supstanci koje regeneriraju na kožu je poželjna“, objašnjava dr. Katharina Medek.

Važni su:

• hidrirajući sastojci, poput hijaluronske kiseline, glicerina i uree.
• masni sastojci, poput maslaca shea, jojobina ulja i ceramida.
• antioksidansi, poput vitamina C, vitamina E ili ekstrakta zelenog čaja.
• umirujući sastojci, poput pantenola, niacinamida ili aloe vere.

Je li mladoj koži potrebna drukčija krema od zrele kože?

„Načelno, naša koža se mijenja s godinama – postaje suša, tanja, osjetljivija i gubi elastičnost“, ističe dermatologinja. „Iako se to vizualno ne vidi, od sredine 20-ih godina gubimo oko 1 % kolagena godišnje.“ Kolagen je strukturni protein koji igra važnu ulogu u čvrstoći i elastičnosti tkiva. Nalazi se posebno u koži, kostima, tetivama, ligamentima i vezivnom tkivu. Stoga vrijedi pravilo da je prevencija bolja od liječenja! „I u mladosti treba obratiti pažnju na njegu kože. Preporuke su tada vrlo individualne i ovise o svakoj pacijentici ili pacijentu zasebno.“

Jesu li skupe hidrirajuće kreme automatski bolje?

„Ne. Riječ je o sastojcima i sastavu koji omogućuju da sastojak dođe točno tamo gdje je i potreban – i da tamo i ostane!“ Katharina Medek savjetuje: „Uvijek obratite pažnju na 'popis sastojaka' kod kozmetičkih proizvoda. INCI-popis (Međunarodna nomenklatura kozmetičkih sastojaka) na pakiranju proizvoda daje uvid u sadržaj. Ako ima previše mirisa i boja, to je za mene alarm – takve proizvode bih radije ostavila na polici.“

Je li koži zimi potrebna drukčija njega nego ljeti?

„Zimi je koža pod velikim stresom zbog stalne promjene izloženosti toplom i suhom zraku u grijanim prostorijama te hladnoći vani. Zatezanje, suha koža i ekcemi češći su u ovo doba godine. Kako biste to izbjegli, rutinsku njegu kože treba prilagoditi hladnoj sezoni. U hladnim mjesecima naša koža proizvodi manje masnoće, a zaštitni hidrolipidni film (hydros = voda, lipos = masnoća) se smanjuje. Stoga je potrebno podržati ili održavati ga bogatijim proizvodima za njegu“, objašnjava Katharina Medek. „Preporučujem emulzije vode u ulju kod kojih su molekule vode okružene molekulama ulja. Tako se zadržava vlažnost, jer masnoće na koži stvaraju zaštitni sloj koji sprečava isušivanje. Posebnu pažnju treba posvetiti području oko očiju, jer je tamo koža vrlo nježna i iziskuje posebnu njegu. Također preporučujem dodatnu njegu usana. Naše usne nemaju lojne žlijezde i sklone su isušivanju tijekom hladne sezone. Vlaženje jezikom pogoršava proces isušivanja i donosi više štete nego koristi. Osim toga, nemojte zaboraviti na zaštitu od sunca čak ni zimi.“

Ove hidrirajuće kreme dostupne su u dm-u