Umijeće kratke meditacije: opušteni za nekoliko minuta
Klasično meditiranje zahtijeva puno vremena i kondicije. To mnogima predstavlja prepreku. Ali već i vrlo kratke meditacije između jedne i sedam minuta pomažu nam da povećamo našu pažnju te se mogu pozitivno odraziti na vlastiti život.
Gasi sve. Pauza. Samo osluškujte vlastiti dah, umirite mozak, isključite se. Prilikom meditiranja mozak može trenirati kako da ne čini ništa i miruje. Ali to ga tek treba naučiti. Važno je percipirati mjesto i vrijeme u kojem se trenutno nalazimo, a da ga ne vrednujemo. „Kada u mirnim trenucima vježbamo ciljano isključivanje, naša se centrala u glavi može regenerirati“, piše autor i učitelj meditacije Ulrich Hoffmann u knjizi „Mini-Meditationen“ („Mini meditacije“). To ne pomaže samo pri fizičkom i mentalnom opuštanju. Meditacijom se mogu ublažiti stres, srčani problemi ili bolovi.
Prije svega ćemo time umiriti duh. Koncentracija na trenutak pomaže da prihvatimo sami sebe i vlastitu situaciju u kojoj se nalazimo. Prihvaćanje, strpljenje i povjerenje se razvijaju. Usidrit će se sposobnost puštanja i odlučnost. Unutarnji mir, opuštenost i životna radost se šire. Jačaju se i samopouzdanje i suosjećanje sa samim sobom. „Učimo da se brižno odnosimo prema samima sebi. To je težak korak koji se lako izgovara i čita. Ali radi se o tome da zadržimo fokus i da istovremeno ne postanemo narcisoidni“, govori učiteljica meditacije Marion Hötzel iz ZENtruma u Mondseeu u Gornjoj Austriji.
Učinak kratkih meditacija
Dok je kod tradicionalnih meditacija riječ o dubljim uvidima, kratke se meditacije usredotočuju na percipiranje mjesta i vremena u kojem se trenutno nalazimo. I tu se usmjeravamo dalje od vanjskih okolnosti prema unutra, prema samome sebi. Kod problema koji se uvijek iznova javljaju, primjerice u partnerstvu ili kod odgoja djece, tada se pitamo: Kakve zapravo veze imam osobno s time? „Kratke meditacije nas razbuđuju. Postajemo senzibilni i svjesni tih stvari koje se automatski u nama događaju, a da ih ne možemo osvijestiti“, objašnjava Hötzel.
Vježbe kratke meditacije za početnike
Za početnike je učiteljica meditacije pripremila dvije vježbe: Tko osjeća da je pod stresom u nekoj situaciji, neka nježno položi vrhove prstiju kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka na kapke. Sjedite dvije minute zatvorenih očiju u toj poziciji. „Očni živac direktno je povezan sa sustavom za stres te mu poručuje da se odmah pobrine za opuštanje“, objašnjava Hötzel. Još jedna vježba: Kod osjećaja straha ili panike disanje postaje vrlo plitko. Tu pomaže sklopiti oči na dvije do tri minute i paziti na vlastito disanje. „Koncentracijom na dah se mozak može odmoriti. Promatranje daha odvlači pozornost s trenutnog događaja i osjećamo kako se opušta cijeli živčani sustav. “
Budući da ove kratke vježbe direktno djeluju na živčani sustav, već se nakon nekoliko minuta može primijetiti uspjeh. „Tko u svakodnevici redovito primjenjuje kratke meditacijske vježbe, brzo će primijetiti da je manje pod stresom, da glava ponovo dobro radi i da bistrije razmišlja“, govori Hötzel. Početnicima preporuča da bez puno pripreme jednostavno krenu s nekom vježbom i da to ne odgađaju za sutra ili prekosutra.
Kao digitalni pratitelji prikladne su knjige, aplikacije i podcasti. One će pružiti potrebnu orijentaciju i voditi kroz prve vlastite kratke meditacije. Odabranu vježbu trebalo bi ponavljati tjedan dana svaki dan jednu do tri minute. U idućem tjednu možete vježbu produljiti na pet minuta ili prijeći na neku drugu vježbu. „U jednom trenutku kratke meditacije će postati ritual, to je kao dnevni spoj sa samim sobom.“ Osim toga, u svakodnevici u svakom trenutku možete posegnuti za tim alatom kada vam je do toga. Nakon nekog vremena tijelo će samo od sebe dati znak kada je živčanom sustavu potrebno opuštanje.
Tko se redovito kratko odmara, sveukupno će postati opušteniji. „Meditacija nam može pomoći da se slažemo sa samim sobom i da budemo autentična osoba“, smatra Hötzel. To zvuči sebično. Ali je osnovni preduvjet za to da bismo uopće mogli razviti empatiju, obzirnost i strpljenje. „Meditacijom možemo dozvoliti životu da nas oblikuje onakvima kakvima možemo biti.“
