Što nas čini sretnima?

Ne postoji provjereni recept za zadovoljan život. Ali zato brojni putevi koji vode ka tome. Za jednu osobu to je onaj položeni ispit, za drugu je to posebno dobro jelo: Sreća dolazi u raznim oblicima. Ali što ona točno znači? I koja je formula za sretan život?

Prema rječniku Duden sreća je „stanje unutarnjeg zadovoljstva i iznimnog raspoloženja“. Čovjek je u vedrom stanju duha kada se aktivira sustav nagrađivanja u mozgu. Upravo zbog tog dobrog osjećaja uvijek želimo više toga. Čitav život čovjek stremi za srećom.

Znanstvenici pretpostavljaju da je sposobnost osjećanja sreće djelomice genetski uvjetovana. Na ostatak se može utjecati. Ali kako? „Sreća ne dolazi sama po sebi“, govori Christoph Schlick. Psihološki savjetnik pritom se poziva na Viktora Frankla, neurologa, psihijatra i utemeljitelja logoterapije. Prema Franklu, sreća je uvijek posljedica nečega.

Osjećaj sreće pojavit će se samo kada činimo nešto što nam je stvarno važno. Ne možete jednostavno reći: „Želim biti sretan sada.“ Morate to osjetiti. A to je jedino moguće kada se poduzme određena radnja. „Sreću ne možete neposredno imati“, objašnjava Schlick, „ona mora slijediti nečemu“.

Sreća dolazi u kontaktu s drugima

Ali kako stvoriti preduvjete za to? Postoje razne mogućnosti. Osnova je da ste sami sa sobom kao i s drugim osobama u aktivnom kontaktu. Vlastitom „ja“ se približavate kada živite svoje potrebe, kada poznajete svoj karakter i potencijal i kada znate koliko si vrijedite. Samo onda se mogu uspostaviti dobri kontakti prema vanjskom svijetu: prema roditeljima, partneru, kolegama ili prijateljima.

Bez obzira na koji način se vrijeme provodi zajedno – kroz to vrijeme osjećamo bliskost, ispunjenje, sigurnost i povezanost. To izaziva emocije koje nas čine sretnima. To se, na primjer, može dogoditi kroz intenzivan razgovor, kroz jedan smiješak koji razmijenite s drugom osobom ili kroz čvrst zagrljaj.

Međutim, pouzdati se u to da će Vas drugi ljudi usrećiti nije dobra ideja: Ni u kojoj vezi, pa ni u ljubavi između partnera, se sreća ne može delegirati. „Bit ću sretna samo ako me ti činiš sretnom – to neće upaliti“, govori Schlick. „Naš život ostaje posao, iako to ne želimo čuti.“

Davanje čini sretnim

Posebno često nas obuzme osjećaj sreće kada drugim osobama nešto pružimo. Pod time se ne misli nužno na materijalne darove nego na vrijeme, posvećivanje toj osobi ili razumijevanje. Značajno je pritom davati bez očekivanja da ćete dobiti nešto zauzvrat. „Kada je netko spreman bez očekivane protučinidbe i iz slobodne volje i dubine srca nekome nešto pokloniti, tada može nastupiti nešto što se zove sreća“, objašnjava Schlick. Znanstvene su studije pokazale da se u mozgu aktivira osjećaj sreće kada ste velikodušni prema drugim osobama.

Naravno da smijete darivati i sami sebe. Možete ići u potragu za onim što ste oduvijek tražili i time obogatiti svoj život. Najbolje je započeti tako što ste potpuno svjesni spremni na to da dobro pazite na sebe. I onda si možete postaviti pitanje: Za čime sam oduvijek čeznuo? Što se krije u ovom svijetu, a da to još nisam otkrio? To može biti neki poseban koncert, neko zanimljivo putovanje ili jednostavno da jednog kišnog dana satima sjedite u kafiću i listate novine. Kada se usudite takve unutarnje želje pretvoriti u stvarnost, automatski ćete povećati šanse da doživite osjećaj sreće.

Zahvalnost nas čini sretnima

Sreća se prije svega nalazi i u zahvalnosti. Možda to zvuči banalno, ali ona je gotovo neiscrpan izvor osjećaja sreće. Jer zahvalnost možete doživjeti gotovo svugdje i u bilo koje doba. U tu svrhu možete voditi „dnevnik dobrih sati“ u kojem dvaput na dan bilježite sve ono dobro. Ili zapišite što si želite do kraja dana. I svaki put, kada čitate taj dnevnik, ćete osvijestiti da sreća ne nastaje samo kroz velike trenutke ili doživljaje, nego prvenstveno i kroz one male stvari. „Kada za one male trenutke mogu osjetiti zahvalnost, onda sam već puno toga dobio“, uvjereno će Schlick.

Čim osoba osvijesti na čemu je sve zahvalna, to može biti trenutak koji će doista otvoriti oči. Christoph Schlick sada već na početku svakog dana seminara zatraži sudionike da petnaestak minuta zapišu najmanje 50 stvari na kojima su zahvalni. „Kada Vam ništa više na padne na pamet, možete krenuti sa svakom pojedinom vlasi kose – pa imate ih na stotine tisuća.“ Ovom svjesno pretjeranom izjavom se želi naglasiti: Postoji bezbroj toga što možete prihvatiti kao nešto dobro – samo morate otvoriti oči za to.

Stav je ključan za sreću

Ovo vodi do daljnjeg faktora sreće: Možemo li biti sretni, jako ovisi o unutarnjem stavu koji imate prema vlastitom životu. Jeste li u stanju da osjetite nešto poput blagoslova? Ta riječ na latinskom glasi „benedicere“ i znači: „dobro govoriti“ ili „hvaliti“. Tko si dozvoli učiniti nešto dobro za sebe i priušti si radost, prije će moći osjetiti sreću nego osoba koja si neprestano zabranjuje stvari ili ih radi uz grižnju savjesti. To mogu biti sasvim jednostavne radnje kao što je naspavati se za vikend i odustati od čišćenja stana ili bez grižnje savjesti pojesti komadić čokolade. Schlick savjetuje: „Pristupajte stvarima s pozitivnim impulsom jer se tada sreća lakše može dogoditi u brojnim situacijama.

O osobi

Christoph Schlick je logoterapeut i psihološki savjetnik. Studirao je teologiju i pravo te je 24 godine živio kao benediktinski redovnik u samostanu. Nakon istupa iz benediktinskog reda osnovao je 2001. godine „SinnZENTRUM“ u Salzburgu.