Ovako uspijeva lifestyle s djecom u duhu održivog razvoja

Živjeti u duhu održivog razvoja, više voditi računa o okolišu, razviti svijest o posljedicama vlastitog ponašanja – najbolji je odgoj djeci na vlastitom primjeru pokazati što je ispravno. To uopće nije teško – obećavamo!

Cijela obitelj štiti okoliš. U to je bar uvjeren danski obiteljski terapeut Jesper Juul. Kada su u pitanju klima i zaštita okoliša, odrasli i nisu najbolji primjer djeci. Trenutačno u cijelom svijetu mladi prosvjeduju – poput mlade Šveđanke Grete Thunberg. Žele odrasle motivirati da djeluju kako bi zajednički zaustavili klimatske promjene. U mnogim mjestima učenici zbog prosvjeda bježe iz škole kako bi privukli pozornost. Sada djeca odgajaju odrasle.

Tko poznaje i voli prirodu, neće ju uništavati. U ideju o zajedničkim obiteljskim aktivnostima ubrajaju se: šetnja kroz šumu i osluškivanje zvukova prirode, zajednički postaviti hotel za kukce, baviti se biljkama ili saditi cvijeće. Tko se od malih nogu uči određenim vrijednostima, naravno da će paziti na okoliš i druge ljude.

Savjeti za ekološki osviještenu obiteljsku svakodnevnicu

Pranje i čišćenje

Štedjeti vodu vrlo je jednostavno: tuširati se umjesto pripremati kupke, pri ispuštanju vode pritisnuti tipku za uštedu vode, tijekom pranja zuba zatvoriti vodu.

Najbolje je to provoditi rutinski, tada će postati nešto što se podrazumijeva.

• Upravo se u kupaonici krije mnogo plastike. U budućnosti će plastični štapići za uši biti zabranjeni u Europskoj uniji. Moguće je smanjiti upotrebu plastične ambalaže uporabom čvrstih šampona i sapuna.
• Ekopelene štite bebinu kožu i okoliš. Ne sadrže gumu i bespotrebne sirovine.
• Uobičajena sredstva za pranje ispuštaju štetne kemikalije u odvod. Umjesto toga preporučuje se uporaba proizvoda koji ne sadrže fosfate kao i pranje prema uputama kako bi se uštedjela energija, ali i sredstvo za pranje.

Hrana i kupnja

Osoba koja osjeća osobnu povezanost s namirnicama bolje će ih čuvati. Kako to uspjeti? Potrebno je što više vremena provoditi u prirodi, zajednički skupljati začinsko bilje, saditi voće i povrće, donositi mlijeko s biofarme, praviti voćne salate i peći kruh. Neka vas u kupnji inspiriraju ljudi, mirisi i boje. Za djecu je to posebno iskustvo – samostalno nešto saditi i brati. To može biti i cherry rajčica na balkonu ili pak zdjela divljeg hrena.

• Kod namirnica je bitno i da su bio, ali i da su regionalne. To štedi gorivo.
• Koristite se odabranim mesnim i mliječnim proizvodima te kvalitetnim bionamirnicama.
• Mahunarke pružaju jednako bjelančevina kao i riba i mogu se obraditi u mnogim jelima, poput šarenog lonca sa slanutkom i povrćem.
• U obiteljskom se životu rijetko nešto odvija prema planu. No planiranje pomaže da namirnice kupujemo unaprijed. To smanjuje stresne situacije, ali se i manje baca. U slučaju kupljenoga viška, moguće ih je kreativno iskoristiti u drugim jelima.
• Umjesto slatkih sokova potrebno je piti vodu ili prirodni sok od jabuke. Ako pijete mineralnu vodu, neka bude iz domaćih izvora. Koristite se bocama za višekratnu upotrebu ili PET bocama koje se mogu reciklirati. No najbolje je piti vodu s česme jer to štedi i novac.
• Hrana za ponijeti, primjerice za školski odmor, za planinarenje ili za posao, treba biti zapakirana tako da ne šteti okolišu, dakle koristite se posudama od materijala koji ponovno rastu poput bambusa. Umjesto plastičnih boca koristite se višekratnim bocama.

Oblačenje i kupnja

Prije je bilo u trendu u školu nositi markiranu odjeću. Danas je cool nositi nešto što smo napravili ili sašili sami. I upcycling odjeća i odjeća s buvljaka više izražava stil nego skupa odjeća koja se na kraju samo može baciti. Osim što time štitimo okoliš, omogućujemo i odličan sporedni učinak: Djeca mogu izraziti svoju kreativnost i svoju odjeću djelomice samostalno proizvoditi. Ako mama i tata djeci pokažu da ne treba „trčati“ za posljednjim trendovima mode i da „novo“ nije nužno cool, isti će se stav stvoriti i kod djece.

• Odjeća koja se ošteti ponovno se popravlja. Dječje se štrample zašivaju, a tatine poderane traperice nose se krojaču.
• Slobodno vrijeme nemojte provoditi u kupnji u trgovačkom centru, već na buvljaku. Kopati po starim stvarima mami i tati sigurno je jednako zabavno kao i djeci.
• Budite kreativni! Kada vam neki komad odjeće dosadi, ukrasite ga prišivenim cvjetićem, dugmetom ili bedžom.
• Ako kupite novu odjeću ili obuću, pripazite da bude dobre kvalitete, da je dugotrajniji materijal i da je nastalo u normalnim radnim uvjetima. Potražite savjete na stranicama: cleanclothes.at, fair-fashion.at, umweltberatung.at/oekomode.
• Neka se u ormaru nalazi što manje umjetnih materijala poput poliestera. Bolje nositi regionalnu kvalitetnu odjeću i prirodne materijale poput lana i biopamuka.

Igrati se i učiti

Domaćinstvo se više ne može zamisliti bez računala i pametnoga telefona. To ipak ne znači da se uvijek moraju kupiti najnoviji proizvodi. Njihova proizvodnja naime troši mnoge resurse. Radnici pritom najčešće rade u lošim uvjetima. Koristeći se računalom, mobitelom i sl. troše jednako mnogo energije. Tako pretraživanje na internetu troši velike količine struje kako bi se ohladili veliki računalni centri. O tim bi se temama trebalo razgovarati u obitelji. U tom se slučaju mogu utvrditi pravila uporabe računala i pametnih telefona.

• Prijenosno računalo ne treba svim članovima obitelji. Ako nabavljate računalo za domaćinstvo, pogodno je i polovno.
• Dobro provjeriti uređaje i u slučaju pogreške umjesto kupnje nastojati ih popraviti.
• Za TV vrijedi isto kao i za internet: koristiti se njime vremenski ograničeno i uz probran sadržaj – s jedne strane kako se ne bi trošilo dragocjeno vrijeme, a s druge strane kako bi se uštedjela energija. Svaki klik troši resurse.
• Ako već pretražujete internet, onda neka to bude s dodatnom vrijednosti: besplatan pretraživač „Ecosia“ jednostavno se instalira i svojom dobiti financira sadnju drveća. ecosia.org
• Umjesto standby mogućnosti, jednim klikom ugasiti sve uređaje na uvezanom prekidaču.
• Ponekad i na staromodan način čitati knjige koje se ne moraju kupovati nove, već se mogu nabaviti na buvljacima, antikvarijatima, knjižarama i različitim mrežnim platformama.

Vožnja i prijevoz

Mnoge obitelji – posebice na selu – ne mogu bez auta obavljati svakodnevne aktivnosti. Ipak, moguće je češće ga ne koristiti nego što to mislimo. To štedi okoliš, ali i novac. Tako će put do škole postati pokretniji. Za duže staze, primjerice do glazbene škole ili na trening, roditelji mogu naizmjence voziti i drugu djecu ili posegnuti za javnim sredstvima prijevoza.

• Bicikl kao dio svakodnevnice: za kupnju, na putu do škole ili za posao. Naravno, i tijekom zajedničkih izleta vikendom.
• Polovni se bicikli mogu naći na internetu, kod prodavača bicikala ili na sajmovima bicikala. Važno je da su očuvana.
• U idealnom slučaju zajednički odmor ne mora podrazumijevati all inclusive let, animacije i hrpu hrane u hotelu. Prijedlozi za jeftinije odmore koji pogoduju klimi: zajednički izlet vlakom, automobilom na more, kod kuće u planinama i na jezerima ili nekoliko dana na biofarmi.