Osjetiš li moj miris?

Mirisi u nama bude osjećaje. Pomažu nam da dugo pamtimo posebne trenutke.

Miriše na nježnost i čistoću. Miriše poput ugodne hladnoće koja se širi kožom čim nanesem kremu Nivea. Čim okrenem okrugli plavi poklopac i kratko je pomirišem, preplavljuje me ugodan osjećaj. Isto što se događa s tradicionalnom kremom Nivea s kojom mnogi od nas povezuju brojne doživljaje ili emocije, događa se i s drugim mirisima s kojima se svakodnevno susrećemo.

Simbioza mirisa i osjećaja

Mirisi najbolje od svih naših osjeta vežu na sebe sjećanja i dugoročno ih pohranjuju. To dobro funkcionira zato što tako dojmovi dospijevaju do mozga, a da pritom ni ne prolaze kroz filtere. Kada nešto gledamo, kušamo ili dodirujemo, dobivene informacije se provjeravaju i filtriraju u talamusu. Kada nešto mirišemo, taj korak izostaje, a naši osjeti izravno se povezuju s osjećajima i instinktima i zato duže ostaju u pamćenju. To se odvija na nesvjesnoj, emotivnoj razini. Mirisi imaju posebnu moć nad nam što je spoznao i grčki filozof Aristotel, smatrajući da ne možemo osjetiti neki miris, a da pritom ne osjetimo nešto neuobičajeno ili radosno.

Zato i ne treba čuditi što nam uz miris svježe prepržene kave postaje toplo oko srca dok vodimo ugodne razgovore u kafiću iz susjedstva. Ili, pak, što nam miris kreme za sunčanje ili bakine sjenice mami dječji osmijeh na licu.

Namirišite pravilno prostor za življenje

Budući da nas mirisi obilježavaju i određuju u emotivnom smislu, malo bismo trebali posvetiti pažnju brojnim milijunima mirisa koje navodno možemo osjetiti. Brojni dućanima šire se umjetni mirisi kako bi se stvorilo ugodno ozračje. Putničke agencije pokušavaju mirisom kreme za sunčanje navesti svoje klijente na razmišljanje o godišnjem odmoru i rezervacije. Ako znate kako na vas djeluju određeni mirisi, trebali biste u skladu s time urediti privatni životni prostor. „Svatko ima drukčiji ukus: osvježavajući, cvjetni ili teški miris,“ objašnjava istraživač mirisa, prof. dr. med. habil. Hanns Hatt sa Sveučilišta Ruhr-Bochum.

Ako stan namirišete ugodnim mirisom, značajno ćete pridonijeti osjećaju zadovoljstva. „Samo je važno da ne pretjerate, nego da budete decentni.

Radije bih, na primjer, ispod jastuka odložio jastučić lavande jer utječe na receptore sna i djeluje umirujuće i ne bih se odlučio za zasićenje cijelog prostora mirisom.“ On miris uvijek nanosi na sako s ciljem povećanja vlastite koncentracije. „Tako s vremena na vrijeme mogu pomirisati i pritom osjetiti stimulaciju. S vremenom se mozak navikne na to da nakon tog mirisa slijedi određeni zadatak koji iziskuje moju koncentraciju.“ Uvjetovanje funkcionira s brojnim različitim mirisima: pepermint osvježava i podiže raspoloženje, limun i bergamota oživljuju osjetila i aktiviraju, gardenija i lavanda umiruju, naranča i ruža uravnotežuju

Nos ne laže

U biljnome je svijetu već dokazano da mirisi imaju zavodljivo djelovanje. Cvijeće otpušta upravo onakve mirise koji privlače njihove omiljene oprašivače. Ako bi promijenilo mirise, vjerojatno bi došli drugi oprašivači pa bi tako i biljna raznolikost dospjela u opasnost. Kod nas ljudi to je ponešto drukčije, no princip je isti. Svatko od nas ima individualan miris koji je jedinstven i otkriva nešto više o našem imunitetu i genima. Preko tog inherentnog mirisa osjećamo odgovarajuće partnere s kojima možemo stvoriti potomstvo pri čemu se njihovi geni razlikuju od naših u što je moguće većoj mjeri. „Takoreći, možemo namirisati tuđe gene,“ ističe Hatt. To nam i pomaže u pronalasku partnera s kojim možemo imati snažno potomstvo. Na taj se mirisi ne može utjecati jer „nos ne možemo prevariti.“

Postojan miris tijela

Od puberteta do menopauze taj miris ostaje postojan što može navesti na zaključak kako par koji se može mirisati ostaje zauvijek zajedno. Nažalost, to je zabluda: „Partneri koji se međusobno povežu, naravno, moraju si međusobno dobro mirisati, to je jasno,“ ističe Hatt. „No tijekom odnosa još više faktora igra određenu ulogu. Ako na emotivnoj razini nešto pođe po zlu, može se promijeniti i naša ocjena mirisa. Tako se može dogoditi da nam netko na početku miriše jako dobro, a potom da to prestane.“ Isto funkcionira i u drugome smjeru. Ako se razočaramo u nekoga tko nosi izvjesni parfem, podcijenit će i druge ljude koji mirišu na isti način. U ovom slučaju može pomoći ako s osobom provedemo više vremena što u sklopu novih i pozitivnih iskustava može osloboditi od negativnih osjećaja te joj potpuno promijeniti doživljaj.

Parfem kao multiplikator

Parfemi ne mogu promijeniti ili prekriti miris našeg tijela, no uz odgovarajuće mirisne note možemo ga istaknuti. To se događa na intuitivnoj razini. „Automatski biramo upravo onaj parfem koji nam odgovara,“ ističe Hatt. Na kraju stručnjaci za mirise ističu da bismo morali izoštravati svoj osjećaj za mirise kako bismo bolje doživljavali i razumijevali okolinu oko sebe. Ako se usredotočimo i usmjerenom odlučimo mirisati svijet oko sebe, možemo bolje razumijevati zašto se, na primjer, u nekom prostoru ne osjećamo dobro, zašto su nam odnosi s nekim ljudima neugodni ili, pak, zašto nas ispunjavaju. Možemo početi razumijevati i zašto nas neko područje privlači. Hatt smatra da je učenje mirisanja i takvog razumijevanja okoline jednostavno, ali da se mora puno vježbati, vježbati, vježbati. Jednostavno je potrebno mirisati različite stvari koji nas prate u svakodnevnome životu. Tako učimo kako im dati ime i kako im dodijeliti vlastite osjećaje.

Koji miris odabrati za što?

Mirisi stimuliraju naša osjetila što nas psihički umiruje ili, pak, podiže. Donosimo pregled određenih mirisa – kako djeluje kada nanesemo nekoliko kapi.

Umiruju: Tako djeluju lavanda, matičnjak i kamilica.
Razvedravaju: Ako želite poboljšati svoje raspoloženje, posegnite za narančom, mandarinom, limunskom travom ili pepermintom.
Stimuliraju: Jasmin, pačuli, sandalovina, mošus ili ruža slove za afrodizijake.
Za koncentraciju: Limun, eukaliptus, cedar, ružmarin ili limunska trava pomažu za povećanje koncentracije.
Oslobađaju: Za slobodne dišne putove pobrinut će se borove iglice, planinski bor, pepermint i timijan.
Jačaju: Zdravac, bergamotka i lavanda jačaju imunitet.

Mirisi i trendovi

Intervju s Paulom Divjakakom. Autor, umjetnik i pjesnik iz Beča govori o mirisima i njihovoj ulozi u našemu društvu.

Je li se pojavio neki novi trend, neki jesenski miris?
Trenutačno možemo zamijetiti da vlada snažan trend povratka u prirodu koji prati još jedan trend – porasta segmenta prirodne kozmetike koji je obilježen pojačanim porastom svakodnevne svijesti o suglasju čovjeka i prirode.

Kako pronaći odgovarajući miris za sebe?
S mirisima je kao i s glazbom ili filmovima, knjigama ili umjetnošću. Postoji toliko toga s čime bismo mogli ostvariti rezonancu. U svakom slučaju preporučujem dobro znanu metodu – probavanja.

Na što trebamo pripaziti kada je o parfemima i proizvodima za njegu riječ?
U vremenima u kojima sve u svijetu proizvoda i robe miriše toliko umjetno, važno je ne zaboraviti osnovno pravilo – manje je doista više. Dodatno je preporučljivo preciznije obratiti pažnju na proizvode za njegu kao što su pilinzi, proizvodi za njegu lica i područja oko očiju, kreme za sunčanje ili gelovi za tuširanje jer u brojnima se još uvijek skrivaju mikroplastika i drugi sintetički umjetni materijali poput acryl copolymera ili acryl crosspolymera koji se iz perspektive zaštite okoliša smatraju potpuno neprihvatljivim.

Zašto parfemi na svakome mirišu drukčije?
Mirisni buketi razvijaju se na površini kože, za individualnu mirisnu obojenost zaduženi su procesi razgradnje bjelančevina do kojih dolazi u dodiru mirisa s kožom.

Govori li miris nešto o osobnosti neke osobe?
Mirisi imaju jednak potencijal za zavođenjem kao i za postavljanjem određenih granica.Oni pojačavaju bliskost ili pak utječu na nečiju distanciranost. Uspjela je to karakteristična igra olfaktornih znakova koja govori o mogućem stavu, željama, čežnjama, a otvara i neslućene iskustvene svjetove i čulne prostore.

Možemo li komunicirati pomoću mirisa, odnosno njima nešto iskazati?
Po uzoru na Paula Watzlawicka reći ću da se mirisima ne može ne komunicirati. Mirisi su izraz kulturne sklonosti određenim molekulama i u njima se odražavaju predodžbe o ukusima nekog društva, svim našim sklonostima.

Postoji li metoda ili savjet kako svjesno opažati mirise?
Živimo u kulturi koja je obilježena vizualnim efektima. Akustični fenomeni pobuđuju manje pažnje, a kada je riječ o mirisima, onda imamo posla s nagomilanim dojmovima za koje nam nerijetko nedostaju riječi kojima bismo opisali toliki priljev mirisnih informacija. U odnosu na mirisne dojmove imamo dvojne dojmove: ako nešto dobro miriše, sviđa nam se. Ako nešto ne miriše dobro, ne sviđa nam se. Ako se aktivno pozabavimo s mirisima, otvorit će nam se fascinantni čulni iskustveni svjetovi. Doživljaj će se intenzivirati, a neuronska ožičenja, povezivanje sinapsi s onu stranu onoga na što smo naviknuli, pobrinut će se za izljev hormona sreće. Svaki udisaj postat će mogući udah nekog mirisa, a razmjena mirisnih iskustava može nas povezati s drugim ljudima.