Fokus na bitno

O luksuzu minimalizma, onoga što doista trebamo kako bismo živjeli ispunjen život. I zašto se pritom ne radi o materijalnim vrijednostima

Glava vam je puna, dupke puna tisućama to-do lista, popisa, termina i stvari koje još morate obaviti. U glavi vlada kaos, a to se onda lako prenosi i na našu okolinu. Upravo u stresnim vremenima kada je sve preokrenuto naopačke mnogi ljudi osjete čežnju za jednostavnošću, jasnoćom i manjim brojem nebitnih stvari.

„Sa stajališta psihologije,“ ističe mentalni trener i coach Florian Graßmück, „pojačana čežnja za minimalizmom čini se kao da ima prosvjetljujuće značenje jer u današnje vrijeme živimo u krajnje užurbanom svijetu u kojem su ljudi poprilično zasuti dojmovima iz okoline. Logična reakcija bila bi odgovoriti na taj pojačani podražaj uređenim, minimalističkim životnim stilom kako se mogla uspostaviti ravnoteža.“
No minimalizam ne podrazumijeva radikalno otpuštanje svih materijalnih stvari. Minimalizam je način razmišljanja. Ne odlučujemo se isključivo protiv materijalnih stvari, nego svjesno u fokus stavljamo drugu razinu, na primjer doživljaje i međuljudske odnose.

Samo ono što je potrebno umjesto sve više

Nije nužno stvar u tome da sve ono što posjedujemo, jednostavno smanjimo na minimum, nego je riječ o prilici da pronađemo prostor za stvari koje nas istinski usrećuju. Tijek misli koje se isprva doimaju radikalnima, ali mogu pokrenuti lavinu ideja izgleda ovako: svaki put kad si kupimo nešto drugo, platimo to svojim životnim vremenom. Životno vrijeme koje smo iskoristili kako bismo zaradili novac koji upravo trošimo.

Pa ne bismo li radije željeli potpuno pri svijesti koristiti svoje dragocjeno vrijeme i posjedovati samo ono što doista i trebamo? Lakše nam pada pristupati konzumaciji na osviješten način kada si predočimo što sve posjedujemo jer većina predmeta koji su nam doista potrebni utonu u moru stvari koje nas na nesvjesnoj, a možda i svjesnoj razini opterećuju svojom pukom količinom. No zašto nam toliko teško pada odvojiti se od stvari, osobito uspomena? „Često su stvari povezane s nekim psihičkim stajalištem iz proteklih vremena koja su dio naše prošlosti, a samim time u velikoj mjeri određuju kako mi sami sebe vidimo, ali i kako želimo da nas drugi vide,“
pojašnjava Florian Graßmück. A tko se to rado odvaja od samoga sebe? Kada želimo osloboditi prostor u vlastitome okruženju, za to nema čvrstih pravila. Nekima će se nešto učiniti prekomjernim, dok će drugima odražavati pravu mjeru.

No svim imaju isti cilj, a to je potreba za jasnoćom, želja za oslobađanjem od suvišnih stvari i usmjerenost pažnje na bitno. Prije no što započnemo s redukcijom svari u svome životu, trebali bismo još jednom osvijestiti da kod odabira minimalističkog stila življenja nije važno određivati sebe kroz stvari, one koje želimo posjedovati ili ih se svjesno želimo riješiti. Kada smo sigurni u to što želimo postići eliminacijom stvari i ako to ne napravimo kao posljedicu impulsne odluke, onda možemo početi raskrčivati svoj život, korak po korak. No ako nam se već i sama pomisao na oslobađanje prostora čini nemogućom, onda je nije loša ideja potražiti pomoć sa strane. Postoje stručni savjetnici koji ljudima pružaju podršku u uspostavljanju reda i odvajanju od stvari.

Time se bavi i Katrin Miseré: „Morate se probati usredotočiti na sebe,“ ističe, „jer važno je ono što je dobro za nas. A nije važno ono što drugi rade.“

Projekt stanovanje

Najveće i najvažnije područje primjene upravo je ono na kojem se odmaramo od stresne svakodnevice kako bismo razbistrili glavu. Tu možemo razmišljati potpuno praktično: koje stvari i namještaj doista trebam u svome stanu?

Na kojim mjestima provodim većinu svog vremena i što najčešće radim unutar svoja četiri zida? Osobe koje rado kuhaju, vjerojatno trebaju više predmeta od drugih. Često nam je lakše promijeniti stanje stvari kada vizualiziramo što želimo postići. To najbolje funkcionira pomoću moodboardsa za svaku sobu koji određuju osnovno raspoloženje, boje i najvažnije predmete za uređenje prostora. Potom možemo započeti s oslobađanjem od nevažnog tereta.

Kada jednom uspijemo u tome, važno je i nadalje održavati dobiveni red. Prema mišljenju Katrin Miseré za to postoje sasvim jednostavna pravila: svaki predmet mora dobiti svoje stalno mjesto i nakon uporabe ga moramo tamo i vratiti. Tako će vam se i pospremanje učiniti sasvim usputnih poslom i uvijek će oduzimati najmanje moguće vremena.

Projekt ormar

Nakon pojedinačnih prostorija na red dolaze pojedinačna područja u stanu kao što je ormar. Pod pojmom
„Capsule Wardrobe“ podrazumijeva se posjedovanje samo onoliko odjevnih predmeta koje doista i trebamo. Kao neka smjernica služi broj od 37 omiljenih odjevnih predmeta po sezoni koja se međusobno mogu dobro kombinirati. Ako ne želite slijediti ovaj koncept, možete u dalje probati minimalizirati sadržaj u ormaru postavivši si sljedeće pitanje: kako izgleda jedan moj tipičan dan? Što moja odjeća mora moći? Nosim li drukčiju odjeću na posao od one koju nosim u slobodno vrijeme?

U kojoj se odjeći osjećam udobno? Blogerica Carolina Hubelnig (www.guteguete.at) već je primijenila koncept „Capsule Wardrobe“ i trenutačno posjeduje 50 odjevnih predmeta. „Tako štedim svoje vrijeme, sva odjeća mi stane u ormar i ujedno se obzirno odnosim prema okolišu tako što dugo uživam u vrijednim komadima i ne zamjenjujem ih često novima,“ ističe. Savjetuje nam da napravimo pregled stvari koje već posjedujemo kako bismo odvojili omiljene predmete, a sve one kojih se želimo riješiti, poklonili potrebitima.

Projekt tijelo

I kupnji u supermarketu možemo pristupiti minimalistički ako izbjegavamo rasipnost i prekomjerno napunjene hladnjake. K tomu treba točno razmisliti o tome što želimo jesti u nekom zadanom razdoblju i prema tome sastaviti popis za kupnju. Isti princip vrijedi i za njegu tijela jer tako izbjegavamo impulsne kupnje, a samim time i prekomjerno gomilanje nekorištenih šampona koji se nakupljaju po prostorima oko kade.

Prostor možemo dodatno osloboditi ako koristimo proizvode višekratno iskoristive proizvode poput rukavica od mikrovlakana za odstranjivanje šminke ili menstrualnu čašicu koja zamjenjuje uobičajene zalihe proizvoda slične namjene. Kada odbacimo sav materijalni i duhovni teret, počet ćemo primjećivati koliko pozitivne energije smo odjednom dobili tim odricanjem.

Taj osjećaj nakon što smo sortirali i pospremili stvari donosi olakšanje i rasterećenost što možemo iskoristiti za neke sasvim nove sadržaje. Minimalizam oslobađa prostor i vrijeme kako bismo se suočili sa svojim unutarnjim ja, kako bismo si razjasnili svoje želje ciljeve i snove te kako bismo ih oživjeli i počeli provoditi. Nakon tih prvih koraka jako je važno smisleno iskoristiti dobiveni prostor i vrijeme. No prije no što poduzmemo nešto novo, trebali bismo jednostavno uživati u dobivenome.

Kako će sortiranje stvari biti lakše:

• Izvadite sve iz ormara kako biste dobili pregled nad stvarima.
• Počnite s onim stvarima za koje ste manje emotivno vezani.
• Sharing is caring – stvari koje rijetko koristite, podijelite s drugima, a stvari koje bude loša sjećanja, odmah pospremite. Ono što ste izdvojili i ne planirate više koristiti, nemojte baciti, nego nekome poklonite. Često nam je lakše odvojiti se od nečega kada znamo da bi moglo pomoći drugima.