Božićne pjesme: zajedničko pjevanje nas održava zdravima
Svake godine iznova: Božićno drvce sija u punom sjaju, u kuhinji se već širi divni miris pečenja, a darovi samo čekaju da ih se otvori. I samo na brzinu još pjesma. „Tiha noć“, to svi znaju. I ako ne, nije ni važno: Glavno da se pjeva. Pjevanje nije zabavno samo za Božić, nego tijekom cijele godine. I pozitivno utječe na tijelo.
Prilike za ugodan pjev su itekako svima od rođenja dane, mišljenja je vokalna trenerica Monika Ballwein. „Svatko može naučiti pjevati“, objašnjava pjevačica i pedagoginja za pjevanje. Ili barem svaki čovjek ima jednake fiziološke preduvjete za to. No, mnogi se navodno ne usude ili kod prvog krivog tona odustanu. Razlog tome često se krije u nekom doživljaju iz djetinjstva, primjerice, „neki učitelj koji je rekao da ne znaš pjevati“ i s time povezani strah od ocjenjivanja.
Prevladavanje ovog straha nije uvijek lagan, ali trud se doista isplati. Jer pjevanje nije zabavno samo za Božić, nego tijekom cijele godine. I kao plus: Pozitivno utječe na tijelo. „Pjevanje nas veseli, a to je važno za zdravlje“, objašnjava nam bečki specijalist otorinolaringologije i stručnjak za glasove dr. Reinhard Kürsten. Neki od tih zdravih efekata potvrđeni su i određenim studijama.
Tako su istraživači sa Sveučilišta Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu na Majni ispitali uzorke sline članova jednog crkvenog zbora i pritom ustanovili da se količina imunoglobulina A na probi zbora rapidno povećava. Dr. Daisy Fancourt s londonskog sveučilišta Royal College of Music također je pri ispitivanju pjevača zbora utvrdio da pjevanje pospješuje vlastite obrambene mehanizme. Njezini su rezultati pokazali da je aktivnost cikotina – jedne skupine proteina koja regulira stanični rast i stoga igra važnu ulogu kod karcinomnih bolesti – znatno porasla. A znanstvenici sa Sveučilišta Göteborg u Švedskoj mjerili su broj otkucaja srca kod članova zbora – s rezultatom da se isti tijekom pjevanja u grupi približavao istoj brojci i međusobno stabilizirao.
Pjevanje nas čini fit
Zdravi efekt pritom je uvelike povezan s disanjem. Uvježbani pjevači ne napuhuju prsni koš, nego udišu duboko u trbuh. Na taj se način ošit i plućna krila potežu prema dolje tako da zrak u plućima dobije puno mjesta. Time se opušta prsni koš, jača muskulatura leđa i pokreće cirkulacija. Istovremeno se u cijeli organizam dovodi više kisika. Posljedica: Profesionalni pjevači osjećaju se u formi kao i trkači maratona.
„Kod pjevanja je uključeno mnogo više mišića, nego što mislite“, objašnjava dr. Kürsten koji se sam naziva „sportskim liječnikom za glasnice“. „Počevši od muskulature disanja preko brojnih mišića u grkljanu. Čak se i glasnice sastoje velikim dijelom od mišićnih vlakana.“ Međutim, zato je kod pjevanja potrebno primijeniti i ispravnu tehniku, redovito vježbati i uzimati dovoljne stanke.
Dobra tehnika preporuča se i laicima koji se žele suočiti sa svojom „traumom o pjevanju“ i s više samopouzdanja žele prezentirati svoje omiljene pjesme u najboljem svjetlu. Jer oni krivi tonovi koji pokojeg netreniranog pjevača mogu obeshrabriti često se, prema riječima Monike Ballwein, mogu svesti na tehničke probleme: „Oni nastaju, primjerice, kada se ne čujete dobro tijekom pjevanja i stoga ne možete kontrolirati visinu tona. Tu pomaže dobar monitoring.“
Još jedan razlog za kakofoniju iz ljudskog grkljana stručnjakinja vidi u „krivom programiranju mozga, sluha i glasa“ koje može nastati kada se pedagozi u dječjem vrtiću ne igraju i ne pjevaju u tonalitetu koji je prikladan djeci. „To se može dovesti u red pomoću vježbanja i oblikovanja sluha, samo je potrebno malo vremena.“ Nadalje, često je kamen spoticanja i oslonac – dakle, ona upravljana tehnika disanja koja u konačnici dovodi do toga da određeni ton zvuči na željeni način. Ona zahtijeva angažman više skupina mišića nego uobičajeno disanje te je ključni preduvjet za vokalni pristup. Oslonac se, stoga, kod treninga glasa jednako vježba kao i siguran položaj glasa ili oblikovanje samoglasnika.
Pjevanje nas, prije svega, čini veselima
Čak i trenutno raspoloženje puno doprinosi dobrom zvuku vlastitoga glasa. Prema dr. Kürstenu ljepše pjevamo kada smo emocionalno uravnoteženi: „An unhappy bird cannot sing“, objašnjava nam liječnik. Na hrvatskom: Nesretna ptica ne može pjevati. Kakva sreća što nas i samo pjevanje čini sretnima! „Pjevanje će nas oraspoložiti, cijelo tijelo se njiše i osigurava dobre oscilacije u duši“, tvrdi Monika Ballwein. „Već nakon 30 minuta pjevanja naš mozak proizvodi povišeni udio hormona koji podižu raspoloženje kao što su serotonin i beta-endorfini. Istovremeno se razgrađuje hormon stresa, kortizol.“
Posebno sretnima nas čini pjevanje u grupi: Pjevušiti neku pjesmicu u zboru mjerljivo snažnije podiže naše raspoloženje nego solo nastup pod tušem. Prema podacima jedne studije s Oxforda, ljudi kod zajedničkog pjevanja brže uspostavljaju međusobnu povezanost nego u nekom timskom sportu. Božićna pjesma ispod božićnog drvca tako doista može biti garancija za mirnu večer u dobrom društvu. I ako se neželjena kakofonija ne može izbjeći, krivi se tonovi barem mogu malo ublažiti tako što ćete odabrati tonalitet u kojem se svi osjećaju ugodno i pjevati pjesmu umjerenom glasnoćom. I dalje ne zvuči kao zbor anđela? Moguće. Ali s druge strane: Tko doista može reći kako zvuči kada anđeli pjevaju?
O osobi:
Dr. Reinhard Kürsten je specijalist otorinolaringologije i međunarodno priznati stručnjak za glasove koji u svojoj ordinaciji pored Bečke državne opere ne prima samo operne pjevače. kuersten.at
Monika Ballwein je pjevačica, diplomirana pedagoginja za pjevanje i smatra se „vokalnim trenerom nacije“ od pobjede Conchite Wurst na Euroviziji. ballwein.com
